• Marko Rakar, politički konzultant specijaliziran za komunikacije
• Darko Parić, pomoćnik ministra uprave
• Ante Mandić, predstavnik HGK, direktor IN2
• Milan Rajačić, član nadzornog odbora HULK-a

Tema okruglog stola je otvorenost državne uprave prema tvrtkama koje žele koristiti javne podatke i sustave koji su financirani iz proračuna te bi u skladu s time trebali biti dostupni svim građanima i poduzetnicima u Republici Hrvatskoj.

Otvorenost podataka javnih administracija  svjetski  je trend.

 U EU postoji i odgovarajući okvir u obliku direktive o iskorištavanju podataka javnog sektora. Postojeća direktiva je iz 2003. godine  a u prosincu 2011. Europska komisija  objavila je “Strategiju otvorenih podataka za Europu” te je najavila usvajanje obnovljene direktive za kraj ove godine. 

Tom je prilikom potpredsjednica Europske komisije Neelie Kroes istaknula: 

“Danas želimo poslati snažnu poruku javnim administracijama. Vaši podaci više vrijede ako ih podijelite. Stoga ih počnite odmah objavljivati. Iskoristite ovu mogućnost i pridružite se drugim mudrim vođama koji već ostvaruju dobitke jer su prihvatili otvorenost podataka. Porezni obveznici  su već  platili za te informacije. Najmanje što možemo učiniti je vratiti ih onima koji ih žele iskoristiti na nove načine koji će pomoći ljudima  stvoriti nova radna mjesta  te doprinijeti  gospodarskom rastu.”

Pristup, analiza, ponovna upotreba, kombiniranje i obrada podataka javne administracije pruža značajne dobrobiti građanima, tvrtkama, društvu i samoj državnoj upravi:

Transparentnost: Otvoreni podaci snažan su instrument za povećanje transparentnosti javne administracije. Poboljšavaju vidljivost nekad nedostupnih podataka jer informiraju građane i poduzetnike o uspješnosti politika, trošenju javnih sredstava i posljedicama.

Novi proizvodi i usluge, gospodarski rast: Podaci su osnovna sirovina za izgradnju novih informacijskih proizvoda i usluga. Kombinacija tih podataka na inovativne i dosad neprimijenjene načine omogućava stvaranje novih vrijednosti i potiče stvaranje novih radnih mjesta. Posljedica toga su značajna poboljšanja u pružanju javnih usluga i doprinos gospodarskom rastu. Taj gospodarski potencijal procjenjuje se na mogućnost stvaranja nove vrijednosti u iznosu od 40 milijardi eura godišnje  od proizvoda i usluga nastalih na iskorištavanju tih podataka za područje cijele EU. Potencijalna nova vrijednost koja može nastati iz korištenja podataka hrvatskih tijela državne vlasti procjenjuje se na 16 milijardi kuna. Prema analizi istraživačkog odjela konzultantske kuće McKinsey, obrada velikih setova podataka, kakvima primjerice raspolažu i državne administracije, slijedeća je velika etapa za informatičku industriju. Analiza podataka te njihovo iskorištavanje bit će ključni za: veću konkurentnost, poticanje produktivnosti i rasta, inovacije te stvaranje nove vrijednosti.

Kreiranje politika temeljem činjenica i povećanje efikasnosti administracije: Dostupnost pouzdanih podataka omogućit će kreiranje politika prema stvarnim činjenicama a njihov učinak ogledat će se u boljim uslugama države za svoje građane.

Ovaj okrugli stol DORS/CLUC 2012 bit će pridružen europskom tjednu otvorenih podataka - European Open Data Week i ne zaboravite sve je podatke najbolje skladištiti i obrađivati alatima iz domene slobodnog otvorenog koda (FLOSS).

Praktični primjeri uporabe javno dostupnih podataka:

Projekti udruge Vjetrenjača

Nagrađeni projekti “Open Data Challenge” natjecanja

European Public Sector Information Platform - primjeri